Naučiti hrvatski jezik nije lako. Od rođenja učiš govoriti onako kako govori tvoja majka i ostali članovi obitelji, dakle savladavaš materinski jezik. Nekim Hrvatima materinski jezik je kajkavski, drugima štokavski, trećima čakavski, neki govore ijekavicom, neki ikavicom, neki ekavicom.
Kad kreneš u školu, susrećeš se s hrvatskim jezikom manje ili više različitim od onoga kojim si se služio u svojemu domu - to je hrvatski književni ili standardni jezik. On nikome nije materinski, nego je stvoren dogovorom iz svih hrvatskih narječja i govora, s time da mu je osnovica štokavski ijekavski govor.
Da bi savladao hrvatski književni jezik, potrebno ga je učiti u školi, a vrlo je korisno znati se služiti priručnicima u kojima je on opisan - to su rječnik, gramatika i pravopis.
Tekst preuzet sa stranice:
http://webograd.tportal.hr/Miha29/hrvatskijezik/rjecnikgramatikapravopiscemutosluzi
namijenjene učenicima OŠ Ljudevita Modeca u Križevcima, ali i učenicama drugih osnovnih škola, kao pomoć u učenju jer nude savjete, obilje informacija, korisnih poveznica, razne materijale poput kvizova i listića.
Autor tih stranica je Martina Valec-Rebić, prof.
-
Maja Šolaja, prof. hrvatskog jezika
-
Nataša Mrkonjić, prof. hrvatskog jezika
21. veljače - Međunarodni dan materinjeg jezika
Materinji ili materinski jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji.
Stručnjaci tvrde da je znanje materinjeg jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinji jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.
Svjesna uloge materinjeg jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kretivnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinjeg jezika. S ciljem promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja UNESCO želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskog kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti.
Osim uloge komunikacijskog sredstva i prijenosnika društvenih vrijednosti i identiteta, jezici mogu utjecati i na gospodarski razvoj. Istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, 
a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i Internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja.
Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje, ističe UNESCO, navodeći kao primjer postojanje niza biljaka s vrlo velikim ljekovitim učinkom, ali koje su poznate samo tradicionalnim kulturama. Ako se izgube jezici i kulture, nestat će i znanje o biljkama i njihovim ljekovitim karakteristikama.
Stoga Međunarodni dan materinjeg jezika ima svrhu podsjećati čovječanstvo na niz moralnih i praktičnih obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava koje nam je prošlost ostavila.
Pošalji prijatelju
Lijepa je i velika. Najdraža u gradu
| « Veljača 2025 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Školski portal |  |
 |
