A NAJVEĆA JE MEĐU NJIMA LJUBAV
Kad bih poučavao vještinom
najboljih učitelja,
a ljubavi ne bih imao,
bio bih samo pametan govornik i simpatičan zabavljač.
I kad bih poznavao sve tehnike i ispitao mnoge metode,
i kad bih imao toliko obrazovanja da bih se osjećao kompetentnim,
a ne bih shvaćao način na koji moji učenici razmišljaju i osjećaju,
ne bi bilo dovoljno.
I kad bih provodio mnoge sate u pripremanju
Da bih postao napet i nervozan,
A ne bih imao ljubavi i razumijevanja
Za osobne probleme svojih učenika,
To još ne bi bilo dovoljno.
Učitelj koji ljubi je strpljiv, dobrostiv;
Ne sablažnjava se kad mu se ljudi povjeravaju;
Ne ogovara; ne obeshrabruje se lako;
Nije nepristojan,
Nego je uvijek svojim učenicima živi primjer
Dobrog načina života o kojem govori.
Ljubav nikad ne prestaje.
Programi? - Zastarjet će;
Metode? - Postat će staromodne;
Tehnike? - Bit će napuštene;
Jer, ograničeno je naše znanje,
I samo malo ga možemo predati svojim učenicima;
Ali ako imamo ljubavi,
Tada će svi naši napori postati stvaralački,
I naš utjecaj ostat će zauvijek
Prisutan u životima učenika.
A sada ostaju vještine, metode i ljubav,
to troje,
ali najveća je među njima ljubav.
Anonymous (Prema Prvoj poslanici Korinćanima)
Znanje je znanje samo kad se prenosi drugima, kad je živo, praktično i primjenjivo.
I kad se daje bez naknade.
Za informacije i savjete koje nudi CARNetov portal za škole kliknite ovdje.
Novi pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi
Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učenika u osnovnim i srednjim školama do sada je bilo regulirano Pravilnikom o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi iz 1995. godine. Stručnjaci ističu da praćenje i ocjenjivanje učenikova razvoja nije samo ocjenjivanje završnog rezultata već je to kontinuirani proces tijekom kojeg učenik sazrijeva. Pri tome učitelj ili nastavnik određuje razinu postignuća u svladavanju znanja, vještina i kompetencija učenika, procjenjuje koliko su ostvareni ciljevi odgojno obrazovnog rada i tu procjenu izražava brojčano, bodovno ili opisno (Biasiol-Babić, 2009: 207).
Iz navedenog je jasno da su upravo učitelji i nastavnici najkompetentnije osobe za planiranje, određivanje kriterija i izbora metoda te provedbu i nadzor ocjenjivanja učenika. Na toj pretpostavci počivaju i odredbe članka 3. novog Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi koji je stupio na snagu 29. rujna 2010.
Novi pravilnik prati strateška načela odgoja i obrazovanja postavljena nedavno donesenim Nacionalnim okvirnim kurikulumom. Njime se tako predviđa da učitelji i nastavnici izrade postupke i elemente praćenja i ocjenjivanja učeničkih postignuća za pojedine predmete i nastavne sadržaje te međusobno usklađuju na svim razinama, počevši od školskih aktiva, preko županijskih pa do nacionalne razine.
Takvo usklađivanje izravno će pridonijeti smanjenju inflacije odlikaša u osnovnim školama. Pritom je propisano da svi kriteriji i elementi ocjenjivanja moraju biti javno priopćeni učenicima početkom školske godine, kako bi znali što se točno od njih očekuje u pogledu znanja iz pojedinih predmeta ili nastavnih sadržaja.
Prava i obveze roditelja
Pravilnikom se jasnije uređuju prava i obveze roditelja. Razrednici više nisu dužni posebno pismeno obavještavati roditelje koji ne dolaze na roditeljske sastanke ili informacije o mogućem lošem uspjehu njihove djece.
Ukida se mogućnost zahtjeva roditelja za preispitivanjem zaključne ocjene iz pojedinog predmeta kao i skupnog prigovora roditelja učenika nekog razreda na sustav ocjenjivanja pojedinog nastavnika.
Roditelji mogu upućivati pismene i usmene predstavke ravnatelju ili vijeću roditelja škole. Uz to roditeljima se preko razrednika nudi i mogućnost izravnog razgovora s pojedinim predmetnim nastavnicima.
Ocjene iz vladanja
Pravilnik donosi i novost u vezi s ocjenom iz vladanja te o njoj zajednički odlučuju razrednik i cijelo razredno vijeće. Time se uklanja mogućnost da nastavnik neopravdano nagrađuje ili kažnjava bilo kojeg učenika.
Usmeno i pisano provjeravanje znanja
Pravilnik uvodi novine i u područje usmenih odnosno pisanih provjera znanja. Učitelj može na početku nastavne godine provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje kako bi dobio uvid u postignutu razinu kompetencija učenika (članak 6.). Usmeni ispit ne smije trajati duže od deset minuta po učeniku (članak 7.). S druge strane, pisane provjere znanja podijeljene su na one kratke do 15 minuta (tzv. blic testove) te na uobičajne koje mogu trajati duže. U jednom danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednom tjednu najviše četiri pisane provjere. To znači jednu pisanu provjeru više nego dosada (članak 8.).
Učenici će ubuduće već na početku školske godine imati uvid u datume održavanja pojedinih pisanih provjera odnosno ispita. Svaka škola dužna je sastaviti vremenik pisanih provjera znanja za tekuću školsku godinu. Vremenik se sastoji od popisa razrednih odjela i kalendara nastavnih dana te upisanih planiranih pisanih provjera. Izrađen je prema izvedbenom nastavnom planu i programu i rasporedu sati pojedinih razrednih odjela. Škola ima dužnost javno ga objaviti na oglasnoj ploči ili web stranici škole (članak 10.). Svakako dobra vijest za učenike, međutim javno obznanjivanje datuma provođenja pojedinih ispita može pogodovati slabljenju usvajanja navike kontinuiranog učenja te razvoju tzv. kampanjskog učenja.
Ocjenjivanje
Značajnu novinu u područje ocjenjivanja uvodi članak 11. koji propisuje da zaključna ocjena iz pojedinog nastavnog predmeta više ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.
U pogledu pismenih ispita novost je da o ponavljanju pismenog ispita samostalno odlučuje nastavnik te se ukida odredba prema kojoj se ispit automatski ponavlja ako više od 50 posto učenika dobije nedovoljnu ocjenu.
Vrednovanje učenika s teškoćama
Pohvalno je što novi Pravilnik, za razliku od starog, sadrži zasebne odredbe o elementima vrednovanja učenika s teškoćama (članak 5.). Naglasak je na aktivnom sudjelovanju učenika u nastavi, izvannastavnim aktivnostima, razvoju samopouzdanja i osjećaja napredovanja kako bi učenik kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove. Pretpostavke za navedeno jesu primjereni nastavni kurikulum, suradnja sa stručnim timom te provjeravanje kompetencija učenika oblikom u kojemu mu njegova teškoća najmanje smeta.
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Školski portal |