U katoličkom svijetu, ali i općenito u tzv. zapadnoj kulturi 6. prosinca slavi se Sveti Nikola. Djeca ga najčešće povezuju s darovima koje dobra djeca pronalaze u svojim čizmicama, a poznaju i Krampusa koji donosi šibe za zločestu djecu.

No, tko je zapravo bio Sveti Nikola i od kuda dolazi legenda o darivanju djece?

Sveti Nikola ranokršćanski je biskup iz 4. stoljeća, iz maloazijskoga grada Mira, današnjeg Demrea u Turskoj. Njegovi bogati roditelji umrli su dok je još bio mlad pa je rano ostao sam. Već od rane mladosti se odlikovao velikim čovjekoljubljem i mnogim milosrdnim djelima. Uz njegov je život vezano mnogo anegdota i danas je među njima teško razlikovati koje su istinite a koje nisu. No sigurno je to da se isticao dobrotom i hrabrošću u vremenima kršćanskih progona. U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu, a vele da je i prodao sav svoj imutak te novac podijelio siromasima.

Danas je poznat kao svetac koji daruje dobru djecu.  Jedna od legendi koje se pričaju o njemu i vežu uz njegovo ime je i ona o siromašnom čovjeku koji je imao tri kćeri. Budući da je djevojkama za udaju trebao miraz, otac ih nije mogao udati. Nesretni otac odlučio je trgovati ljepotom i mladošću svojih kćeri, da tako zaradi, no Sveti Nikola je nekako saznao za tu odluku nesavjesnog oca pa je uzeo vrećicu, napunio je zlatnicima, umotao u platno. Prišuljavši se noću potajno do kuće, ubacio je zamotuljak kroz prozor. Otac triju djevojaka začudio se kad je ujutro našao toliki novac. Svota je bila dovoljna da časno uda jednu kćer, pa je to i učinio. Isto se dogodilo i po drugi put, pa je siromašni otac udao i drugu kćer. Pri donošenju novca za treću kćer otac je u zasjedi pričekao dobrotvora i u njemu prepoznao Svetog Nikolu. Tu je vijest razglasio svima i uskoro su svi znali za njegova dobra djela.

Druga legenda govori da ga je na hodočašću u Svetu zemlju Palestinu zatekla oluja, te je lađa gotovo potonula. No Nikola je zaprijetio valovima i oluja se utišala. Sveti Nikola se zato slavi i kao zaštitnik i zagovornik mornara i svih putnika, a njegove slike ili kipove može se susresti u mnogim lukama diljem svijeta.

Umro je 6. prosinca 324. godine u dubokoj starosti, a godišnjica njegove smrti slavi se kao Dan Svetog Nikole. Svetog Nikolu štuju i istočni i zapadni kršćani. Običaj štovanja svetog Nikole u Hrvatskoj seže u daleku prošlost. Tako na ulazu u uvalu Mrtinovik zavjetno je od hvarskog kamena sagrađena 1922. godine kapela posvećena Gospi od zdravlja i sv. Nikoli koju je sagradio brodolomac Ivan Modrić. Također, noć uoči svetog Nikole pod jastuk su se u nekim primorskim krajevima stavljale tri jabuke.

Svetog Nikolu danas znamo kao zaštitnika djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca, putnika, otoka Sicilije, pariškog sveučilišta i mnogih gradova širom svijeta.