Ciljevi matematičkoga područja:

Matematičko obrazovanje učenicima treba omogućiti:

• razvoj pozitivnog stava prema matematici, trajno kreativno zanimanje za nju i postizanje uspjeha u matematičkim aktivnostima

• razvoj samopouzdanja u vlastite matematičke sposobnosti, svijesti o njihovim granicama i razvoj odgovornosti za vlastiti uspjeh i napredak u učenju matematike
  

• razumijevanje važnosti doprinosa matematike razvoju različitih civilizacija, kultura i suvremenog demokratskog društva
  

• razumijevanje vrijednosti matematike kao univerzalnog jezika znanosti, tehnologije i umjetnosti te kao alata za modeliranje različitih procesa i rješavanje raznovrsnih problema
  

• prihvaćanje matematike kao korisnog alata u raznim situacijama u privatnom, profesionalnom i društvenom životu
  

• usvajanje znanja i vještina koje omogućavaju uspješnu primjenu matematike u svakodnevnom životu, svijetu rada i društvu s obiljem informacija i orijentiranom tehnologiji
  

• razvoj sposobnosti logičkog mišljenja, zaključivanja i generaliziranja te matematičke argumentacije
  

• razvoj vještina i sposobnosti formuliranja problema, njihovog rješavanja raznolikim pristupima te interpretiranja, uspoređivanja i vrjednovanja rješenja

• razvoj sposobnosti matematičkog modeliranja i kritičkog propitivanja pretpostavki modela

• razvoj sposobnosti timskog rada

• razvoj vještine racionalnog i efikasnog korištenja tehnologije

• stjecanje čvrstih temelja za cjeloživotno učenje matematike te nastavak obrazovanja

• razvoj matematičkog talenta.

Ove opće ciljeve klasificiramo kao matematičke procese i matematičke koncepte.

A) Matematički procesi

Prikazivanje i komunikacija

Matematičko obrazovanje učenicima treba omogućiti:

- organiziranje i prikazivanje matematičkih ideja riječima, slikama, maketama, crtežima, dijagramima, grafovima, tabelama, brojevima, simbolima i misaono te povezivanje tih prikaza

− povezivanje vlastitog jezika i ideja s formalnim matematičkim jezikom i simbolima te prevođenje iz jednog jezika u drugi

− komuniciranje matematičkih ideja i rezultata drugima u usmenom, pisanom i vizualnom obliku te upotrebom matematičkog jezika

− odabir prikladnog prikaza za organizaciju, prezentaciju i komunikaciju matematičkih ideja, rješavanje problema i modeliranje situacija

− objašnjavanje, raspravljanje i predstavljanje argumenata jasnim, smislenim i sažetim rečenicama

− timski rad te razmjenu i sučeljavanje mišljenja i ideja.

Povezivanje

Matematičko obrazovanje učenicima treba omogućiti:

− povezivanje matematičkih ideja, koncepata i tehnika

− razumijevanje veza i međusobnog odnosa matematičkih ideja te oblikovanje koherentne matematičke cjeline nadovezivanjem ideja jedne na drugu

− učenje matematike u relevantnim kontekstima, tj. povezivanje matematičkih ideja s vlastitim iskustvom, drugim disciplinama te svakodnevnim, profesionalnim i društvenim životom.

Logičko mišljenje i zaključivanje

Matematičko obrazovanje učenicima treba omogućiti:

− prepoznavanje logičkog zaključivanja i matematičkog dokaza kao ključnih matematičkih aspekata

− postavljanje za matematiku karakterističnih pitanja, te stvaranje i istraživanje na njima zasnovanih matematičkih pretpostavki

− razvijanje kulture matematičke argumentacije, tj. razvoj i vrjednovanje matematičkih argumenata i dokaza

− odabir i upotrebu različitih oblika zaključivanja i metoda dokazivanja.

Rješavanje problema i modeliranje

Matematičko obrazovanje učenicima treba omogućiti:

− rad na zadanim i vlastitim matematičkim problemima

− modeliranje situacija i procesa iz drugih disciplina i svakodnevnog, profesionalnog i društvenog života

− razumijevanje i analizu problema postavljanjem pitanja poput „Što tražimo?“, „Koji su podaci poznati?“, „Koji su uvjeti?“ ili sličnih

− planiranje procesa rješavanja problema, tj. odabir i prilagodbu standardnih ili kreiranje vlastitih heuristika, strategija, modela i metoda rješavanja problema te odabir prikladnih alata i pomagala

− rad prema postavljenom planu, tj. rješavanje problema odabranim heuristikama, strategijama, modelima, metodama, alatima i pomagalima

− praćenje i vrednovanje procesa rješavanja problema, tj. provjeru izvedenih koraka i smislenosti dobivenog rješenja, kao i kritičko propitivanje efikasnosti procesa i mogućnosti njegove primjene u rješavanju drugih problema

− postizanje uspjeha u modeliranju situacija i rješavanju matematičkih problema

− izgradnju novog matematičkog znanja modeliranjem situacija i rješavanjem problema.

Proceduralno i algoritamsko mišljenje

Matematičko obrazovanje učenicima treba omogućiti:

− razvoj vještina praćenja danih uputa ili procedura

− razvoj sposobnosti i vještina odabira prikladnih matematičkih pravila, procedura i algoritama te njihove primjene

− prilagodbu usvojenih i dizajniranje vlastitih procedura i algoritama

− analizu i kritičko propitivanje ograničenja i efikasnosti primjene procedura i algoritma.

Primjena tehnologije

Matematičko obrazovanje učenicima treba omogućiti:

− razvoj vještina upotrebe geometrijskog pribora

− razvoj prostornog zora upotrebom gotovih i kreiranjem vlastitih geometrijskih modela i drugih maketa

− upotrebu mjernih instrumenata

− upotrebu kalkulatora i računala za:

▫ računanje i procjenjivanje

▫ prikupljanje, organizaciju i prikazivanje podataka i informacija

▫ istraživanje i analizu matematičkih ideja, eksperimentiranje s njima i provjeru hipoteza

▫ rješavanje problema i modeliranje

▫ rasterećivanje od računanja ili grafičkog prikazivanja u situacijama kada su u središtu interesa matematičke ideje

▫ pristup matematičkim konceptima i iskustvima koja se ne mogu doseći bez tehnologije.

B) Matematički koncepti

Brojevi

Matematičko obrazovanje učenicima treba omogućiti:

− razvoj razumijevanja brojeva i načina njihovog prikaza te razumijevanja odnosa među brojevima i brojevnim sustavima

− razvoj razumijevanja računskih operacija i njihovog međusobnog odnosa

− razvoj preciznosti, efikasnosti, fleksibilnosti i sigurnosti u mentalnom i pisanom računanju te računanju uz pomoć kalkulatora

− razvoj vještina i sposobnosti smislenog procjenjivanja i aproksimiranja, odlučivanja u kojim je situacijama procjenu ili aproksimaciju prikladno upotrijebiti, te vrjednovanja smislenosti rezultata mjerenja.

Algebra

Matematičko obrazovanje učenicima treba omogućiti:

− prepoznavanje i razumijevanje zakonitosti, odnosa i funkcija u matematici i realnom svijetu te generaliziranje na temelju njih

− prikazivanje i analizu matematičkih situacija i struktura upotrebom algebarskih simbola i notacije, te grafova i dijagrama

− razvoj spretnosti u upotrebi algebarskih izraza pri rješavanju praktičnih problema

− upotrebu matematičkih modela za prikazivanje i razumijevanje kvantitativnih odnosa

− analizu promjene u različitim kontekstima.

Oblik i prostor

Matematičko obrazovanje učenicima treba omogućiti:

− analizu obilježja i svojstava dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih geometrijskih oblika i razvoj matematičkih argumenata o geometrijskim odnosima

− određivanje položaja i opis prostornih odnosa upotrebom koordinatne geometrije i ostalih sustava za prikazivanje

− primjenu transformacija i upotrebu simetrije pri analizi matematičkih situacija

− razvoj prostornog zora te sposobnosti prepoznavanja i upotrebe geometrijskih svojstava i simetrija u objektima iz realnog svijeta i svakodnevnog života
− razvoj sposonosti upotrebe vizualizacije, prostornog zora i geometrijskih modela pri rješavanju problema.

Mjerenje

Matematičko obrazovanje učenicima treba omogućiti:

− razvoj sposobnosti prepoznavanja i razumijevanja mjerljivih obilježja objekata, mjernih jedinica, mjernih sustava i procesa mjerenja te upotrebu i interpretaciju tih jedinica, sustava i procesa

− razvoj spretnosti i sigurnosti pri upotrebi mjernih instrumenata i uređaja

− razvoj vještina primjene primjerenih tehnika, alata i formula za opisivanje mjerenja.

Podaci

Matematičko obrazovanje učenicima treba omogućiti:

− postavljanje pitanja koja se mogu istražiti prikupljanjem podataka, te prikupljanje, organizaciju i prikazivanje podataka relevantnih za odgovor na ta pitanja

− razvoj vještina interpretacije podataka prikazanih dijagramima, tablicama ili grafovima različitih vrsta

− razvoj sposobnosti odabira i upotrebe prikladnih statističkih metoda za analizu podataka,

− razvoj i vrjednovanje zaključaka i predviđanja zasnovanih na podacima

− razumijevanje i primjena temeljnih vjerojatnosnih koncepata.