Prava i obveze roditelja

Pravilnikom se jasnije uređuju prava i obveze roditelja. Razrednici više nisu dužni posebno pismeno obavještavati roditelje koji ne dolaze na roditeljske sastanke ili informacije o mogućem lošem uspjehu njihove djece.

Ukida se mogućnost zahtjeva roditelja za preispitivanjem zaključne ocjene iz pojedinog predmeta kao i skupnog prigovora roditelja učenika nekog razreda na sustav ocjenjivanja pojedinog nastavnika.

Roditelji mogu upućivati pismene i usmene predstavke ravnatelju ili vijeću roditelja škole. Uz to roditeljima se preko razrednika nudi i mogućnost izravnog razgovora s pojedinim predmetnim nastavnicima.

Ocjene iz vladanja

Pravilnik donosi i novost u vezi s ocjenom iz vladanja te o njoj zajednički odlučuju razrednik i cijelo razredno vijeće. Time se uklanja mogućnost da nastavnik neopravdano nagrađuje ili kažnjava bilo kojeg učenika.

Usmeno i pisano provjeravanje znanja

Pravilnik uvodi novine i u područje usmenih odnosno pisanih provjera znanja. Učitelj može na početku nastavne godine provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje kako bi dobio uvid u postignutu razinu kompetencija učenika (članak 6.). Usmeni ispit ne smije trajati duže od deset minuta po učeniku (članak 7.). S druge strane, pisane provjere znanja podijeljene su na one kratke do 15 minuta (tzv. blic testove) te na uobičajne koje mogu trajati duže. U jednom danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednom tjednu najviše četiri pisane provjere. To znači jednu pisanu provjeru više nego dosada (članak 8.).

Učenici će ubuduće već na početku školske godine imati uvid u datume održavanja pojedinih pisanih provjera odnosno ispita. Svaka škola dužna je sastaviti vremenik pisanih provjera znanja za tekuću školsku godinu. Vremenik se sastoji od popisa razrednih odjela i kalendara nastavnih dana te upisanih planiranih pisanih provjera. Izrađen je prema izvedbenom nastavnom planu i programu i rasporedu sati pojedinih razrednih odjela. Škola ima dužnost javno ga objaviti na oglasnoj ploči ili web stranici škole (članak 10.). Svakako dobra vijest za učenike, međutim javno obznanjivanje datuma provođenja pojedinih ispita može pogodovati slabljenju usvajanja navike kontinuiranog učenja te razvoju tzv. kampanjskog učenja.        

Ocjenjivanje

Značajnu novinu u područje ocjenjivanja uvodi članak 11. koji propisuje da zaključna ocjena iz pojedinog nastavnog predmeta više ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.  

U pogledu pismenih ispita novost je da o ponavljanju pismenog ispita samostalno odlučuje nastavnik te se ukida odredba prema kojoj se ispit automatski ponavlja ako više od 50 posto učenika dobije nedovoljnu ocjenu.

Vrednovanje učenika s teškoćama

Pohvalno je što novi Pravilnik, za razliku od starog, sadrži zasebne odredbe o elementima vrednovanja učenika s teškoćama (članak 5.). Naglasak je na aktivnom sudjelovanju učenika u nastavi, izvannastavnim aktivnostima, razvoju samopouzdanja i osjećaja napredovanja kako bi učenik kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove. Pretpostavke za navedeno jesu primjereni nastavni kurikulum, suradnja sa stručnim timom te provjeravanje kompetencija učenika oblikom u kojemu mu njegova teškoća najmanje smeta.